Authors:
Mirza Čaušević
Abstract:
Prilikom čitanja samog naslova članka, nužno je istaknuti ulogu i značaj Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, najvažnije nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Shodno tome, po logici razmišljanja, jasno se može zaključiti da najvažniji segment djelovanja, gore pomenute nacionalne institucije, svakako jeste sprječavanje, odnosno eliminiranje svih oblika posredne i neposredne diskriminacije. U skladu s tim, autor je pored uvodnih i zaključnih razmatranja, članak odlučio podijelit (...)
Prilikom čitanja samog naslova članka, nužno je istaknuti ulogu i značaj Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, najvažnije nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Shodno tome, po logici razmišljanja, jasno se može zaključiti da najvažniji segment djelovanja, gore pomenute nacionalne institucije, svakako jeste sprječavanje, odnosno eliminiranje svih oblika posredne i neposredne diskriminacije. U skladu s tim, autor je pored uvodnih i zaključnih razmatranja, članak odlučio podijeliti na četiri (4) radna dijela. U prvom dijelu članka, pod naslovom „Teorijska determiniranost diskriminacije“ daju se opšte informacije o pojmu, različitim oblicima i vrstama diskriminacije u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Za razliku od prvog, u drugom dijelu članka „Uloga ombudsmena u sudskom postupku dokazivanja diskriminacije“ nastoji se prezentirati zakonska pozicija Ombudsmena u sudskom postupku, uz obaveznu naznaku uvjeta za pokretanje postupka u vlastito ime, zastupanje pojedinca i interveniranja u tekućem postupku. Kroz praktične primjere, autor nastoji da naglasi važnost, ulogu i značaj Ombudsmena u sudskim postupcima. Nakon toga, u trećem dijelu „Uloga sudova u sudskom postupku dokazivanja diskriminacije“ autor se koncentrira da, korištenjem Zakona o zabrani diskriminacije, prezentira sudske presude, kojima se obrazovni sistem Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona (ne)proglašava diskriminatornim na osnovu postojeće segregacije u tzv. „dvije škole pod jednim krovom“. Dakle, u ovom dijelu primarno se analizira odbijanje, gore navedenih, tužbenih zahtjeva. Na koncu, u četvrtom (radnom) dijelu pod nazivom „Proces dokazivanja diskriminacije pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine“ autor prezentira pozitivne i negativne primjere u radu Vrhovnog suda FBiH, te se prevashodno pojašnjava proces dokazivanja diskriminacije pred ovom sudskom instancom. Cilj ovog rada podrazumijeva istraživanje pravne pozadine za djelovanje institucije ombudsmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kao i sudskih instanci s aspekta domaćeg (nacionalnog) prava, dok je, s druge strane, posebna pažnja posvećena djelovanju Vrhovnog suda FBiH u slučajevima diskriminacije.
(Read More)